Osnovna škola "Ljudevit Gaj" Mihovljan

Dragi učenici i roditelji, dolaskom proljeća stigla nam je i nova vježbenica edukativno-zabavnog karaktera. Radni listovi nisu materijal za učenje već služe za poticanje i uvježbavanje znanja i vještina a obuhvaćaju niz zadataka za:

• poticanje i uvježbavanje opažajnog razlučivanja
• utvrđivanje vidno-prostorne orijentacije
• uvježbavanje glasovne analize i sinteze
• usavršavanje koordinacije ruka-oko
• razvoj grafomotorike
• poticanje sposobnosti koncentracije
• usmjeravanje pažnje
• logičko zaključivanje
• razvoj ustrajnosti

Uz redovnu nastavu, edukacijski rehabilitator provodi edukacijsko rehabilitacijske postupke kojima se potiču određena razvojna područja s ciljem ublažavanja i prevencije razvojnih teškoća. Provode se individualno i grupno pri čemu se koriste brojni materijali (kupljeni, izrađeni), ovisno o teškoćama i potrebama.

Na početku osnovnoškolskog obrazovanja od velike je važnosti grafomotorika o kojoj smo već pisali. Kretanje i motorika se kod djeteta razvijaju već od prvih dana života i zahvaljujući njima dijete može upoznati okolinu i sebe. Kada govorimo o pokretu, ovdje razlikujemo velike ili grube pokrete (koristimo velike skupine mišića koji nam omogućuju sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, igru i sl.) i male ili fine pokrete (koristimo male mišiće ruku i zapešća te očiju koji nam omogućuju preciznije pokrete i radnje poput zakopčavanja gumba, vezanje vezica, kreativno izražavanje i sl.). Jedan od uvjeta za bolju kontrolu finih pokreta je i koordinacija oko-ruka. Upravo je ta kombinacija, koordinacije oko-ruka i fini pokreti, važna u procesu pisanja. Za razliku od mišića donjih udova koji sazrijevaju u dobi od oko 2,5 godine, pokreti prstiju šake i dlana sazrijevaju tek oko 6.godine života.

Dragi učenici i roditelji, zima nam polako kuca na vrata. Kako bi vam praznici bili što ispunjeniji, ovdje možete preuzeti vježbenicu edukativno-zabavnog karaktera s radnim listovima koji obuhvaćaju niz zadataka za:

• poticanje i uvježbavanje opažajnog razlučivanja
• utvrđivanje vidno-prostorne orijentacije
• uvježbavanje glasovne analize i sinteze
• usavršavanje koordinacije ruka-oko
• razvoj grafomotorike
• poticanje sposobnosti koncentracije
• usmjeravanje pažnje
• logičko zaključivanje
• razvoj ustrajnosti

Iza nas je mjesec listopad u kojem se već tradicionalno podiže svijest o potpomognutoj komunikaciji. Ali što je to potpomognuta komunikacija?

Najkraće rečeno, potpomognuta komunikacija (PK) su načini pomoću kojih se komunikacijske vještine nekog pojedinca unapređuju za učinkovitu i funkcionalnu komunikaciju. Ona može podrazumijevati postupke i metode koje služe kao nadopuna nedovoljno razvijenom govoru ili može podrazumijevati potpunu zamjenu za komunikaciju govorom. 

Što je učenje? Učenje je složen proces usvajanja novih informacija pri čemu vrlo važnu ulogu ima način na koji neka osoba procesira informacije. Svatko od nas ima drugačiji način na koji razmišlja, obrađuje podatke i u konačnici razumije a na koji način će sve to postići ovisi o samom stilu učenja kojeg osoba preferira. Međutim, iako je većina nas sklona koristiti određeni stil učenja to ne znači da ne možemo koristiti i druge stilove odnosno da već ne koristimo kombinaciju tih stilova. Postoje četiri dominantna stila učenja a to su vizualni, auditivni, kinestetički i tekstualni.

Povratak u školske klupe, nakon ljetnog odmora, može biti stresan za djecu ali i roditelje. Nova školska godina je započela, što znači da je prilagodba u punom zamahu, pogotovo kod prvašića čija prilagodba traje duže nego kod starije djece. Zašto je vrijeme prilagodbe uopće važno?!

Tijekom ljetnih praznika djeca se odmore od mnogih školskih ali i izvan školskih obaveza što rezultira sa smanjenim stresom i pritiskom zbog navedenih aktivnosti, više vremena provode sa svojom obitelji te im je to prilika za stjecanje novih iskustva i poznanstva. Međutim, to vrijeme ima i svoje negativne strane. Mnogo slobodnog vremena može dovesti do pojave dosade i neproduktivnosti, djeca puno više vremena provode ispred ekrana, obrasci sna i hranjenja postaju neredoviti te u konačnici dolazi do pada u održavanju naučenih vještina i sposobnosti.

Draga naša djeco i roditelji!

Kako bi se na početku školske godine lagano zagrijali za sve ono što nas očekuje, pripremili smo nekoliko radnih materijala zabavno-edukativnog karaktera za naše najmlađe.

U današnje vrijeme kada je tempo života ubrzan, kada nam se ponekad čini da 24 sata nisu dovoljna za izvršiti sve obaveze, jedan od „problema“ s kojim se susreće većina roditelja je na koji način potaknuti svoje dijete da se samostalno igra. U obiteljima gdje malo dijete nema starijeg brata ili sestru, ono je okrenuto roditelju i traži stalnu pažnju i uključenost roditelja u njegove aktivnosti. Naravno da je igra s djetetom lijepa i korisna međutim zbog brojnih obaveza roditelja, treba poticati samostalnu igru djeteta. Naučiti dijete da se samostalno igra traži vrijeme i strpljenje te pritom moramo imati na umu djetetovu dob, njegovu razvojnu fazu i temperament. Kako će dijete rasti i njegova sposobnost da se samostalno igra se povećava.

Osjetilo vida se kod beba razvija postepeno i sporije od ostalih osjetila a razlog tome je da su se tijekom života u trbuhu stimulirala sva osjetila ali najmanje osjetilo vida s obzirom da u tom periodu nema previše vizualnih podražaja. Putem osjetila vida odrasle osobe dobivaju najviše informacija, čak 70%, međutim bebe svoje prve mjesece života koriste učeći kako vidjeti svijet oko sebe. 

Koliko god da roditelji poznaju fizičko stanje njihovog djeteta, često nisu upoznati s time kako zapravo funkcionira dječji mozak. Mozak igra glavnu ulogu u svim aspektima ljudskog života zbog čega je potrebno da roditelji upoznaju funkcioniranje mozga svog djeteta. Kao što se ljudsko tijelo sastoji od različitih organskih sustava i da bi bilo zdravo ti sustavi trebaju međusobno surađivati, tako i ljudski mozak ima niz različitih dijelova s različitim funkcijama zbog čega nam se ponekad može činiti da ima višestruke ličnosti te se u pojedinim situacijama možemo različito ponašati. Ključ svega je da potaknemo sve dijelove mozga na suradnju i povezivanje kako bi se uspostavila ravnoteža cjeline. Djeca često nisu integrirana i nisu u stanju reagirati mirno i primjereno pojedinoj situaciji. Tu dolazimo do važne uloge roditelja i svih osoba uključenih u odgoj djece da pomognu djeci da budu integrirani, tj. da se mogu koordinirano koristiti cijelim svojim mozgom.

Svake godine, krajem ožujka, u osnovnim školama počinju testiranja za upis u prvi razred ( postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta radi upisa u prvi razred osnovne škole) odnosno utvrđivanje zrelosti djeteta za školu.

Roditelji se često pitaju što tada njihovo dijete treba znati, što će ga pitati odnosno, kako da ga pripreme za taj „odlučujući“ dan. Međutim, dijete ne pripremamo samo za navedeno testiranje već za početak njegovog školovanja za što je važna kontinuirana priprema koja traje od djetetovog rođenja pa do tog upisa. Zrelost djeteta za školu (kognitivna, emocionalna, socijalna zrelost) možemo definirati kao optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija za što je važno da dijete ima usvojena određena znanja i vještine jer će samim time cjelokupna prilagodba zahtjevima škole biti lakša.