Pedagoški kutak
SIGURNO NA INTERNETU
Preporuke za roditelje
• Pitajte djecu koje stranice posjećuju i što rade online?
• Pitajte djecu kako štite sebe i svoje podatke kada su na internetu? Imaju li možda neke savjete za Vas te gdje su ih saznali? Provjerite s njima znaju li što je primjereno dijeliti preko interneta, a što ne?
• Provjerite znaju li kome se mogu obratiti za pomoć i od koga mogu zatražiti savjet? Također, znaju li gdje trebaju prijaviti neprimjereni sadržaj?
• Razmislite o stvarima ili aktivnostima koje možete zajedno raditi korištenjem suvremene tehnologije
KAKVA PRAVILA DOGOVORITI S DJECOM OKO KORIŠTENJA FACEBOOKA?
Važno je djetetu napomenuti da osobne informacije poput kućne adrese, broja mobitela/telefona, imena roditelja, škole i razreda ne navode na Facebook profilu. Nikada ne možemo biti sigurni tko će sve doći u kontakt sa djetetovim profilom i radi njegove zaštite, dobro je svesti informacije na minimum. Objavljivanje točne lokacije i kretanja djeteta, kao i informacija kada će cijela obitelj biti izvan mjesta stanovanja može biti opasno.
Često djeca umjesto imena i prezimena stavljaju nadimke kako bi bila u većoj mjeri anonimna. Anonimnost može biti itekako korisna kada smo na internetu, ali se događa da djeca i odrasle osobe pod okriljem anonimnosti rade loše stvari – vrijeđaju, omalovažavaju, otvaraju lažne profile i rade druge stvari koje povrijede druge osobe. Razgovor o tome koliko je svatko od nas odgovoran za ono što radi na internetu jest potreban, jer djeca često misle da ne postoji posljedica za ponašanje on line. Često kada ne vidimo osobu uživo ispred sebe, nemamo osjećaj posljedica koje riječi izazovu.
Razgovarajte s djecom o tome koga prihvaćaju za prijatelje. Facebook profil kod djece je ponekad ulazak u njihov pravi privatni život. Od kada postoje “pametni telefoni”, stavljanje fotografija, videa i drugih sadržaja postaje još lakše. Djeca često objavljuju fotografije s prijateljima, ukućanima, kućnim ljubimcima, fotografije u kući/stanu, školi, na putovanju. Djeca često objavljuju vrijeme kada nikoga neće biti u stanu, objavljuju svoje kretanje i trenutnu lokaciju. Osoba koja nema dobre namjere iz bilo kojeg razloga može te informacije i sadržaje zloupotrijebiti.
Objasnite djetetu da se osoba može lažno predstavljati i da bude izrazito kritičan koga pušta u svoj svijet. Usporedite to sa puštanjem stranca s ulice u vaš dom.
Zapamtite:
- stranac u stvarnom svijetu je i stranac u virtualnom svijetu
- što manje osobnih informacija na internetu – to sigurnije
Posebno u pubertetskom razdoblju djeci postaje važno kako izgledaju. Svakodnevne TV emisije, časopisi za mlade, portali naglašavaju važnost izgleda u životu. Poznate osobe poziraju za svjetski poznate medije te su uzor mladim osobama. Važno je razgovarati s djecom kako bi postala kritična prema fotografijama koje stavljaju na internet. Kako nikada ne znamo tko je tko na internetu, jako je važno paziti koje fotografije objavljujemo na internetu. To uključuje fotografije putem kojih je moguće locirati dijete, provokativne i seksualizirane fotografije, kao i fotografije na kojem su druga djeca, a koja nisu dala dozvolu za objavljivanje, i to nikako ne treba stavljati na profil.
ŠTO AKO SE DOGODI NEŠTO ZBOG ČEGA SE DIJETE OSJEĆA LOŠE?
Ako dijete na Facebooku doživi da ga netko vrijeđa, omalovažava, širi neistine, ako je otvoren lažni profil ili grupa mržnje za dijete ili bilo što drugo što ga je uznemirilo, važno je da o tome obavijesti vas – roditelje. Ako sadržaj koji je dijete uznemirio jest nešto što premašuje razgovor i podršku (otvaranje grupe mržnje, zavođenje djeteta od strane odrasle osobe, kontinuirano vrijeđanje i prijetnje…) o tome je važno obavijestiti policiju kako bi se uznemirujući sadržaj maknuo te ušlo u trag počiniteljima. Ako postoji potreba (npr. sumnjate da se nasilje događa među učenicima u školi), obavijestite o tome stručnu službu u školi djeteta.
PRATITE KOLIČINU AKTIVNOSTI KOJE VAŠE DIJETE PROVODI NA INTERNETU
Istraživanje Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba je pokazalo da više od 18% djece provodi više od tri sata dnevno na Facebooku te da 47% djece to radi tijekom nastave. Iako je internet dvorište 21. stoljeća, druženje s vršnjacima “uživo”, igra, sportske aktivnosti te osmišljavanje vlastitih aktivnosti izrazito su važni za razvoj djeteta i njegovih kognitivnih i emocionalnih sposobnosti, uspostavljanje i održavanje odnosa, kao i razvoj kreativnosti. Stoga, potičite djecu na druženje, kretanje, zajedno boravite u prirodi, igrajte društvene igre.
Dragi roditelji, za dodatne informacije o sigurnosti Vaše djece na internetu predlažemo da posjetite sljedeće web stranice:
https://www.csi.hr/ ( Centar za sigurniji Internet)
http://www.medijskapismenost.hr/sigurnost-na-internetu/ ( Medijska pismenost)
U slučaju da primijetite da se vaše dijete, poznanici ili prijatelji uključuju u rizični oblik online ponašanja, kontaktirajte besplatnu telefonsku savjetodavnu liniju Centra za sigurniji Internet 0800 606 606.
UTJECAJ RODITELJA NA ŠKOLSKI USPJEH DJECE
Što mislite, o komu ili o čemu ovisi uspjeh vašeg djeteta u školi? O karakteru djeteta ili o njegovim nastavnicima? Možda o općim okolnostima (obiteljskim, društvenim, socijalnim, politici obrazovnog sustava…)? Društvu vršnjaka (ako oni dobro uče, učit će i vaše dijete)? U pravu ste. O svemu tome ovisi školski uspjeh vašeg djeteta. No, bez obzira na to što vam se to vjerojatno neće svidjeti, školski uspjeh djeteta ponajviše ovisi o vama. I ne samo to – vaš utjecaj na školski uspjeh djeteta počinje već u predškolskom periodu, dakle, prije nego što započne njegovo školovanje. Kako?
Osobni primjer. Ako je vama obrazovanje važno – bit će važno i djetetu. Ono uči najviše kopirajući vas, i to ne toliko vaše riječi koliko postupke i ponašanje. Ova dječja osobina najizraženija je kad su djeca najmanja, tj. upravo u ono vrijeme koje je ključno za formiranje radnih navika. Jasno, ako na radnim navikama ne inzistirate vi, neće ih lako usvojiti ni vaše dijete.
Škola i obrazovanje. Škola nije jedina odgovorna za obrazovanje vaše djece. Ona niti može, niti treba osigurati djetetu sve što mu je potrebno. Ali, ono što možete napraviti da vaše dijete zavoli školu je:
Čitanje. Naučite dijete da voli knjige i čitanje. Jednom kad bude imalo tu početnu osnovu, sve u vezi s čitanjem poslije će mu biti neusporedivo lakše, bez obzira na to je li riječ o čitanju knjiga ili o pretraživanju interneta u potrazi za njemu bitnim informacijama.
Radne navike. Već u predškolskom uzrastu dijete usvaja prve navike. To su higijenske (kupanje, pranje ruku, zuba, umivanje) i one navike vezane za urednost (slaganje igračaka ili odjeće prije spavanja). Kad krene u školu, pokušajte formirati ustaljeno vrijeme i mjesto učenja, ritam rada, stanke poslije završenih cjelina u učenju, a kontinuirano ponavljanje postupno će doprinijeti tome da mu učenje postane navika.
Komunikacija. Svojom svakodnevnom komunikacijom obuhvatite ne samo učenje i ocjene nego i druga područja djetetova dana u školi. Trebali biste znati kako je dijete provelo veliki odmor, ima li simpatiju, što se zanimljivo događa s njegovim najboljim prijateljem, je li se u školi dogodilo nešto smiješno. Na ovaj način pokazujete da primjećujete i djetetov trud, a ne samo završne rezultate, tj. njegove ocjene
Koncentracija. Što je dijete više koncentrirano na satu, to će veći dio njegovog učenja kod kuće predstavljati ponavljanje. Koncentraciju djeteta možete vježbati zajedničkim igrama (slaganje slagalica, šah, memorijske igre…), igrama s prirodnim materijalima (glina, voda, pijesak…) ili društvenim igrama, kao i svim drugim aktivnostima koje zahtijevaju određeno vrijeme fokusiranosti. Raznoliki sadržaji, kao što su čitanje knjiga, rješavanje mozgalica, zagonetki i rebusa stimuliraju moždane aktivnosti i predstavljaju odlične načine za vježbanje koncentracije.
Tehnike učenja. Na samom početku školovanja pokažite djetetu pravila uspješnog učenja. Neka od njih su: približno isto vrijeme učenja, pravljenje plana rada, podcrtavanje i razlikovanje bitnog od nebitnog u tekstu koji se uči, čitanje od jednog do drugog podnaslova, ponavljanje isključivo naglas.
Razlikovanje igre od obaveze. Pokažite na vlastitom primjeru koliko ste učinkovitiji, brži, odmorniji kad najprije završite svoje obaveze, a onda se prepustite slobodnom vremenu. Kada dijete shvati kako mu je ponekad dovoljno samo pola sata da se spremi za sutrašnji školski dan, bit će puno raspoloženije da u trenutku kad počne raditi “uključi” svoju koncentraciju na maksimum.
Motivacija. Potrudite se objasniti djetetu da ocjene nisu najvažnije. Da bi dijete zavoljelo školsko gradivo, ponudite mu druge izvore informacija osim udžbenika, kao što su internet, knjige, enciklopedije, časopisi…
Kako biste dodatno utjecali na školski uspjeh svog djeteta, sjetite se sljedećeg:
- Pohvala i nagrada djelotvorniji su poticaj za rad nego prijekor, kazna i zabrana.
- Potičite dijete, ohrabrujte, pohvalite ga ne samo kad postigne neki značajan rezultat nego i kad uloži trud.
- Priuštite djetetu malo zajedničke zabave (šetnja, odlazak u slastičarnicu, kino ili na izlet) i onda kad je pretrpano školskim obavezama. Tako mu poručujete da u njemu ne gledate samo učenika već, prije svega, svoje dijete i da ga bezuvjetno volite bez obzira na postignute rezultate.
Preuzeto s portala Roditelji.hr