Kod djece mlađe predškolske dobi počinju se uočavati razlike među njihovim sposobnostima ali i afinitietima. U toj dobi tjelesna aktivnost traje nekih 15 minuta te je potrebno da u tom vremenu dijete bude uspješno u tome što radi te da ga se pohvaljuje. U srednjoj i starijoj predškolskoj dobi tjelesne aktivnosti djece traju duže, do 30 minuta te se toj djeci mogu zadati grupne i složenije aktivnosti s natjecateljskim karakterom.

Ukoliko uzmemo za primjer neku uobičajenu dječju aktivnost – loptanje- možemo vidjeti koje se sve motoričke sposobnosti pritom razvijaju - ravnoteža, preciznost, koordinacija, brzina reakcije, izdržljivost.

Tijekom ljeta jedna od popularnih aktivnosti je i kupanje odnosno plivanje. Na samom početku moramo imati na umu dob djeteta i činjenicu da se sam proces učenja plivanja odvija kroz nekoliko etapa podučavanja. Neka prve aktivnosti u vodi budu igre tijekom kojih će se dijete privikavati na vodu te razvijati pozitivni stav prema vodi bez straha, dosade i zamora.

Kod djece s poteškoćama plivanje, uz igru, služi i rehabilitacijski. Sam boravak u vodi ima mnogo zdravstvenih prednosti, od opuštanja mišića, ublažavanja pritiska na zglobove do razvijanja ili održavanja motoričkih funkcija.

I za kraj, odrasli često nisu svjesni opasnosti koje predstavljaju vodene površine oko nas – more, bazeni, potoci, fontane, kade – i upravo zato dobro obratite pažnju na dijete ukoliko je u blizini vodene površine. Statistički podaci pokazuju da se nesreće (utapanje) ne događaju kad smo s djecom u vodi već kad nas nema. Mala djeca se mogu utopiti u samo nekoliko centimetara vode. Učite dijete od rane dobi da se samo ne smije približavati vodi i nikad ne ostavljajte  dijete samo u blizini vode. Ukoliko imate bazene koristite zaštitne navlake.