Najvažniji čimbenik vezan uz učenika koji utječe na čitalačka postignuća je obiteljsko okruženje. Čitanjem djeci od malih nogu razvijamo ljubav prema knjizi i pisanoj riječi. Što im je dostupnost knjigama veća to je i veća vjerojatnost da će ih uzeti u ruke i čitati.

Međutim, uz dostupnost knjigama vrlo bitnu ulogu ima i motivacija za čitanjem. Kada govorimo o unutarnjim motivacijskim čimbenicima tada se misli na želje, interes, radoznalost pojedinca za čitanjem, dok vanjski čimbenici koji utječu motivacijski su dobre ocjene, pohvale, priznanja, nagrade. Motivacija za čitanjem je proces kojemu je potrebno posvetiti dulje razdoblje. Ukoliko dijete ne želi čitati, ne smijemo ga prisiljavati jer time možemo izazvati još veći otpor prema čitanju.

Zato je važno da dijete potičemo na čitanje postepeno i u svakodnevnim sitnicama – čitanjem naziva nekog proizvoda, čitanje naslova u novinama i časopisima, čitanjem popisa za kupovinu, čitanjem naziva ulica, čitanje recepta za kolač i sl. Neka čitaju što god požele.

Za početak, neka dijete čita u nazočnosti odraslih jer će ga naše slušanje dodatno motivirati. Možemo čitati zajedno ili se izmjenjivati. Međutim, onog trenutka kada naše dijete počne samostalno čitati ne smijemo odustati od zajedničkog čitanja jer time prestajemo biti uključeni u ono što dijete zanima. Djeca vole imati zajedničke interese i teme za razgovor sa svojim roditeljima u kojima vide uzor te kopiraju njihova ponašanja.

Da li postoji određeno doba dana koje je dobro za čitanje?! U koje god doba dana dijete odluči čitati, to je dobro vrijeme. Neka djeca vole čitati prije spavanja, a neka tijekom dana…ako pokaže interes nemojte ga sputavati.

Već sa šest mjeseci beba je spremna za prve slikovnice. Ona ih promatra, grabi, stavlja u usta. Upravo zato te prve slikovnice trebaju biti mekane i šarene. Svaka slikovnica ima mnogo mogućnosti- kroz njih uči boje, oblike, životinje i slično. Malo dijete potaknite da vam pokaže npr.macu, curicu, psa jer tako slikovnica postaje i tražilica.

Kod malo većeg djeteta već možete čitati priče i tražiti od njega da vam kaže što je zapamtilo ili da vam prepriča priču. Na taj način dijete vježba govor i pamćenje, ali i razvija maštu i kreativnost jer će mu priče dopustiti, za razliku od televizije,  da zamišlja situacije, mjesta i likove.  

Prije samog čitanja nađite udobno mjesto za sebe i dijete. Držite knjigu tako da dijete može vidjeti što se događa, da vidi slike.

Mala djeca nemaju veliku moć koncentracije no kad dijete shvati koliko je čitanje zanimljivo zavoljet će priče te sa svakom pročitanom pričom će se koncentracija povećati.

Ukoliko čitanje postane dio vašeg rituala prije odlaska na spavanje, vodite računa da priča treba biti dobra i nježna kako dijete ne bi imalo noćne more.

Istraživanja su pokazala da osim zadovoljstva i ljubavi prema čitanju, čitanjem povećavamo i akademska postignuća. Naime, čitanje djeci u najranijim mjesecima njihova života može pomoći u usvajanju jezika i stimuliranju dijela mozga koji obrađuje jezik. Također čitanjem pokazujemo da je to nešto što se postiže fokusiranjem s lijeva na desno i da je okretanje stranica bitno za nastavak (okretanjem stranica razvija se i fina motorika). Slušanjem naglas izgovorenih riječi djeca su izložena vokabularu i izrazima koje do tada možda nisu čula te time uče nove riječi. Redovito i dosljedno čitanje može pomoći u koncentracijskim sposobnostima što djetetu pomaže da nauči mirno sjediti i slušati duže vrijeme, što će im koristiti u njihovom školovanju.

Bez obzira na to da li je vaše dijete tek počelo učiti čitati ili tečno govori, vi roditelji ste ti koji imate važnu ulogu u tome da dijete zainteresirate za knjigu. Otkrijte što vaše dijete zanima, pomozite mu da pronađe knjigu koja će mu biti zanimljiva i zabavna i zajedno provedite vrijeme u čitanju knjige koju će dijete donijeti kući iz škole.

"Knjiga je vrjednija od svih spomenika jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita."

                                                                                         Egipatska izreka